Intervju s Aleksandrom Banković: „Hirurška“ preciznost medicinskog prevoda je preduslov za kvalitet

U drugom intervju razgovarala sam s Aleksandrom Banković, doktorom medicine, prevodiocem, redaktorom i rukovodiocem odeljenja za medicinske prevode kompanije Eurotranslate.

Aleksandra, rukovodilac ste odeljenja za medicinske prevode kompanije Eurotranslate. Na početku bih želela da malo bolje upoznamo Vas i Vašu kompaniju, zato nam najpre recite za koje ste vrste poslova zaduženi u kompaniji.

Kompanija Eurotranslate postoji od 2006. godine. Od početka saradnje sa stranim klijentima i prevodilačkim agencijama, radili smo na dosta medicinskih prevoda, i tokom vremena se izdvojila grupa specijalizovanih prevodilaca i lektora koji su radili isključivo na tim projektima.

Kada smo uvideli da je projekte iz oblasti medicine potrebno odvojiti od ostalih prevodilačkih projekata, osnovano je posebno odeljenje za medicinske prevode, kako bi se svakom klijentu i svakom projektu posvetila puna pažnja, a i kako bi na tim projektima bili angažovani isključivo stručni, medicinski kadrovi.

Kao osoba na čelu ovog odeljenja, direktno sarađujem sa svim klijentima na ugovaranju poslova, radim analizu projekata, sastavljam ponude, ali takođe radim i provere prevoda i lekture pre isporučivanja klijentima, proveru kvaliteta prevoda, kao i obuku novih prevodilaca.

Prevođenje tekstova iz oblasti medicine podrazumeva prevođenje velikog broja različitih dokumenata. Možete li da nam približite ovako široku oblast tako što ćete nam ukratko objasniti koje vrste medicinskih tekstova najčešće dobijate za prevod?

Najčešće radimo prevode dokumenata vezanih za klinička ispitivanja, zatim uputstva za upotrebu medicinskih sredstava, uputstva za upotrebu lekova, kao i patente.

Na sajtu Vašeg odeljenja navedeno je da „ni jedna druga oblast prevođenja ne zahteva tako visok stepen preciznosti i tačnosti kao što je to slučaj s prevodima iz oblasti medicine, zdravstva i farmacije“. Ta izjava za sobom povlači i pitanje o osiguranju kvaliteta koje je sigurno specifično za medicinske prevode.
Od kojih se etapa sastoji postupak kontrole kvaliteta medicinskih prevoda? Da li postoje obavezni i neobavezni koraci, kao što je to slučaj u nekim drugim oblastima prevođenja?

Postupak prevoda i kontrole kvaliteta prevoda za većinu medicinskih materijala sastoji se od istih etapa koje se mogu naći u drugim oblastima.

Naravno, svest o dodatnoj važnosti provere svakog detalja i „hirurške“ preciznosti stalno je prisutna, jer bukvalno jedna pogrešna cifra, ili pomeren zarez u decimalnom broju može dovesti nečiji život u opasnost.

Ovde bi bilo interesantno spomenuti proces povratnih prevoda, koji se najčešće javljaju u medicinskim projektima. Taj proces onda uključuje dodatni korak u kom se prevedeni dokument prevodi ponovo natrag, na izvorni jezik. To radi poseban lingvista, koji nije imao pristup originalu i nije bio uključen u proces prvog prevoda. Nakon završetka povratnog prevoda, on se poredi sa originalom, kako bi se utvrdila validnost prevoda, na osnovu razlika nastalih u povratnom prevodu. 

Neizostavan učesnik prevodnog procesa jeste prevodilac koji sa svojim timom (lektora, revizora, projektnih menadžera) ima zadatak da isporuči kvalitetan i adekvatan prevod u skladu s klijentovim zahtevima.
Adekvatan prevod je onaj koji je prilagođen, između ostalog, i znanjem i potrebama čitalaca, pa tako imamo različite vrste prevoda u zavisnosti od ciljne grupe kojoj je prevod namenjen.
Na sajtu Vaše kompanije pronašla sam podatak da pružate usluge i kulturološke adaptacije. Možemo da kažemo da se u kulturološkoj adaptaciji udaljavamo od izvornog teksta, što je nezamislivo uraditi u, na primer, prevodu uputstva za upotrebu leka. Objasnite nam šta tačno za Vašu kompaniju predstavlja pojam kulturološke adaptacije.

Za našu kompaniju, kao i za većinu profesionalnih prevodilačkih agencija, pojam kulturološke adaptacije podrazumeva prilagođavanje teksta ciljnoj grupi na odgovarajućem tržištu, geografskoj lokaciji ili oblasti. Prilagođavanje u ovom slučaju ne znači „slobodan prevod svojim rečima“, već zamena određenih termina specifičnijim i na kraju krajeva, tačnijim za odgovarajući cilj.

Verovatno bi se mnogi srpski pacijenti zbunili ako bi u uputstvu za upotrebu leka pročitali meru u inčima ili uncama. Osim mernih jedinica i načina doziranja koje moraju da se prilagode tržištu za koje se prevodi, isto to treba da se uradi sa skraćenicama, na primer, koje nisu razumljive u jednoj zemlji, iako su u ostalima standard u medicini. Isto ovakvo prilagođavanje važi za prevode ishoda i upitnika za pacijente, kada se u njima spominju aktivnosti koje nisu poznate na ciljnoj lokaciji, pa ih treba zameniti odgovarajućom paralelom.

Dodatni aspekt kulturološkog prilagođavanja predstavljaju i navike, običaji i društvene norme jedne zemlje ili ciljne grupe, pa će se to posebno isticati u prevodima rađenim za tržišta gde važe posebno stroge društvene norme.

U prethodnom pitanju dodatakli smo se i prevodioca, od koga najviše i zavisi kvalitet prevoda. Koje su stručne kompetencije za Vas i Vašu kompaniju najvažnije u procesu izbora potencijalnog prevodioca za saradnju?

Bitno je da prevodioci koji se prijave za rad na medicinskim prevodima prvo imaju iskustva u ovoj oblasti prevođenja, da razumeju i poznaju medicinu ili neke grane medicine, kao i da poznaju rad u prevodilačkim alatkama, jer se u njima radi većina prevodilačkih projekata.

Pre početka rada sa novim prevodiocima, oni rade probni prevod, koji se detaljno pregleda i procenjuje. Ako je ocena tog probnog prevoda viša od 80%, počinjemo saradnju sa prevodiocem, ali u početku samo na jednostavnijim, manje stručnim prevodima, u fazi „učenja“ – jer oni uče naš način rada isto kao i što mi učimo njihov pristup radu i načine prevođenja.

Tokom vremena se uglavnom dešava da se prevodioci profilišu za određene vrste prevoda (na primer, imamo medicinske prevodioce koji se angažuju samo za prevode uputstava za upotrebu medicinskih sredstava).

Na našim fakultetima su tek nedavno uvedeni master studijski programi prevođenja. Medicina je jedna od oblasti koja se izučava tokom dvogodišnjeg perioda trajanja programa.
Međutim, ne postoje nijedni drugi specijalistički kursevi (na nivou državnih ili privatnih obrazovnih ustanova) posvećeni isključivo medicinskom prevođenju.
S obzirom na to da ste završili medicinski fakultet, koje biste savete dali budućim i postojećim prevodiocima koji žele da ulažu u kontinuirano samoobrazovanje i specijalizaciju?

Oblast medicinskih prevoda je kompleksna, ali i obimna. Medicina kao oblast obiluje specifičnom terminologijom: procenjeno je da u engleskom jeziku ima oko 20.000 medicinskih termina, ne računajući nazive delova tela, lekova ili bolesti. Ovaj ogroman korpus (gotovo veličine jednog jezika), u kombinaciji sa granama i specijalizacijama u medicini, kao i ubrzanim razvojem nauke, svakako zahteva dobro upućene, iskusne i visoko specijalizovane jezičke stručnjake.

Ko god poželi da se uhvati u koštac sa ovom oblašću prevođenja, mora unapred da bude spreman da posveti dosta vremena istraživanju, čitanju medicinskih radova, istraživanju referenci sa više različitih izvora, tako da će se u početku dešavati da prevod jedne strane dokumenta može da potraje danima. Strpljenje, upornost, marljivost i tvrdoglavost su onda odgovori na ovo pitanje. I nekoliko krugova provere.

Kao što sam napomenula, po obrazovanju ste doktor, ali ste u jednom trenutku odlučili da se aktivno bavite prevođenjem. Šta je to što vas je privuklo prevodilaštvu?

Oduvek sam gajila ljubav prema jezicima, čak i dok sam studirala medicinu. Trebalo je da završim 6 godina studija medicine da bih to u potpunosti shvatila i pronašla da je rad na prevodu medicinskih materijala savršen spoj dve stvari koje volim da radim.

Za kraj, želela bih da ohrabrimo i podržimo studente filoloških fakulteta i sve buduće prevodioce čija je želja da naprave prve korake u, verujem, izuzetno interesantan svet medicinskog prevođenja. Šta savetujete mladim prevodiocima koje zanima ova oblast?

Prvi i najočigledniji odgovor bi bio: uvek poslušajte lektora. I uvek tražite prevod koji je prošao lekturu da pogledate komentare i ispravke. Jedino tako ćete biti sigurni da je svaki naredni prevod bolji i da učite od pravih ljudi.

Drugi odgovor važi za sve oblasti prevoda, ne samo medicinu. Učite svakoga dana nešto novo. Ulažite u sebe i nadogradnju svojih talenata, kada otkrijete u kojim oblastima oni leže. Pratite razvoj tehnologije u prevodilačkoj industriji i obrazujte se i u tom smeru. I uvek pitajte za savet. 🙂

Intervju sa Slađanom Milinković iz USSPTS: Udruženje nastoji da probudi struku i pripremi je za dijalog sa nadležnima

 

 

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *