Kako postati prevodilac?

Pred vama je vodič za prevodioce koji planiraju da počnu da se bave prevođenjem. Saznajte koje bi kompetencije i kvalifikacije profesionalni prevodilac trebalo da ima, čime se sve profesionalan prevodilac bavi, sa kakvim klijentima radi, te kako može registrovati svoje poslovanje. Vodič sadrži i nezaobilazan odeljak o formiranju cene jezičkih usluga, udruženjima i zajednicama kojima prevodilac može pristupiti, a na kraju su i smernice o tome kako se snaći na tržištu rada.

Kvalifikacije prevodilaca

Kvalifikacije prevodilaca su navedene u standardu ISO 17100 Međunarodne organizacije za standardizaciju i predstavljaju nešto čime se većina klijenata vodi prilikom angažovanja prevodilaca.

Kvalifikacije su sledeće:

  • fakultetska diploma iz studija prevođenja ili filologije ili diploma priznate ustanove visokog obrazovanja koja se može izjednačiti sa fakultetskom diplomom i kojom je obuhvaćena obuka iz prevođenja,
  • fakultetska diploma priznate ustanove visokog obrazovanja iz bilo koje oblasti zajedno sa dokazom profesionalnog iskustva u prevođenju sa punim radnim vremenom u periodu od dve godine,
  • dokaz profesionalnog iskustva u prevođenju sa punim radnim vremenom u periodu od pet godina.

Dakle, profesionalni prevodilac, prema standardu, nije potrebno da ima fakultetsku diplomu, ali morate dokazati iskustvo u prevođenju. Ako imate fakultetsku diplomu koja nije iz studija prevođenja ili filologije, preporuka je da imate potvrdu o znanju ciljnog jezika najmanje na nivou C1, koju izdaju priznate ustanove, poput jezičkih instituta.

Takođe preporučujem da prevodite na maternji jezik kad god je to moguće, kao i to da prevodite sa jezika iz kojeg imate diplomu ili drugu priznatu potvrdu. 

Više o standardima u prevodilačkoj industriji pročitajte u tekstu Standardi u prevodilačkoj industriji. Zašto su bitni?.

Kompetencije prevodilaca

Kompetencije prevodilaca su veštine koje se stiču u toku obrazovanja i/ili iskustvom i koje čine svakog profesionalnog prevodioca.

Kompetencije se dele na prevodne kompetencije i prevodilačke kompetencije.

U prevodnu kompetenciju spada veština izrade teksta na jednom jeziku na osnovu teksta na drugom jeziku.

Prevodilačka kompetencija se definiše kao „sklop znanja, veština, stavova i sposobnosti koje prevodilac poseduje da bi se bavio profesionalnom delatnošću u tom području“.

Više o kompetencijama pročitajte u tekstu Kompetencije u prevodilačkoj industriji.

Obrazovanje i edukacija prevodilaca

U Evropi, SAD i Australiji fakultetske studije prevođenja na svim nivoima studija već odavno postoje. 

U Beogradu i Novom Sadu odnedavno imamo masterske studije iz konferencijskog, stručnog i audio-vizuelnog prevođenja. Ove masterske studije su jedine studije u Srbiji koje vam mogu doneti zvanje prevodioca, u ovom slučaju master prevodioca.

Pored masterskog nivoa studija, Filozofski fakultet je pre par godina uveo programe osnovnih studija engleskog i francuskog jezika sa drugom stranom filologijom, što je od izuzetnog značaja za prevodioce koji žele da prevode sa dva strana jezika.

Kako izgleda studirati na prevodilačkom masteru u Novom Sadu možete pročitati u tekstu Milena Lakić: prevodilački master može da doprinese rastu profesionalizma i standardizacije prevodilaštva u Srbiji.

Vanfakultetskih obuka za prevodioce u Srbiji nema dovoljno i kao struka moramo poraditi na tome. Izuzetak su obuke određenih udruženja, o kojima će biti reči u nastavku vodiča.

Zaduženja prevodilaca

Prvo i najvažnije zaduženje svakog prevodioca svakako jeste prevođenje. Međutim, pored veština prevođenja, prevodioci se bave i redakturom teksta koji je preveo drugi prevodilac, redakturom mašinskog prevoda, lekturom, korekturom, izradom i vođenjem terminoloških baza, transkreacijom

Iskusan prevodilac može postati rukovodilac tima za prevođenje u okviru agencije ili nekog drugog preduzeća, pa pored obezbeđivanja osiguranja kvaliteta zadužen je i za komunikaciju sa prevodiocima i drugim učesnicima prevodnog procesa.

Definicije pomenutih termina pronađite u Rečniku prevodilaštva.

Sudski prevodioci

Sudski prevodioci su nosioci javnih ovlašćenja i potpadaju pod pravosudne profesije, zbog čega ih postavlja i njihovu evidenciju vodi Ministarstvo pravde. Sudski prevodioci moraju položiti ispit da bi dobili pečat, kojim garantuju da prevedeni dokument odgovara izvornom dokumentu.

Njihovo glavno zaduženje je pismeno prevođenje javnih isprava za fizička lica i državne institucije i usmeno prevođenje u državnim institucijama, na primer u sudu ili policiji. Sudski prevodioci mogu raditi i za klijente u privredi.

Poslodavci i nalogodavci sa kojima prevodioci rade

Prevodioci mogu biti samozaposleni ili zaposleni u određenom preduzeću.

Prevodioci se mogu zaposliti u prevodilačkoj agenciji, domaćem preduzeću koje svoje proizvode i usluge plasira na strana tržišta, predstavništvu preduzeća iz inostranstva koje svoje proizvode i usluge plasira na domaće tržište, domaćim i stranim neprofitnim (međunarodnim) organizacijama, medijskoj kući, novinskoj kući, izdavačkoj kući, državnoj upravi…

Samozaposleni prevodioci mogu raditi sa svim pomenutim poslodavcima, u ovom slučaju nalogodavcima, sa tom razlikom da sa njima sklapaju ugovore van radnog odnosa. Takav vid poslovanja prevodiocima omogućuje veću samostalnost u radu i slobodu u izboru nalogodavaca i radnog vremena.

Kad su u pitanju prevodilačke agencije i druga preduzeća, samozaposleni prevodioci mogu sarađivati sa njima na dva načina. Odnos između prevodioca i drugog preduzeća približava se radnom odnosu kad prevodilac isključivo obavlja poslove prevođenja i srodne poslove (prevodilac je frilenser). 

Samozaposleni prevodilac koji ima manji tim ljudi oko sebe takođe može sarađivati sa drugim preduzećima, pri čemu vodi računa o razvoju poslovanja, što se naziva preduzetništvo.

Napomena: Mnogi prevodioci koji su preduzetnici zapravo su radnici, zbog čega je potrebno napraviti distinkciju između preduzetništva i prikrivenog zapošljavanja. 

Bez obzira na to da li su preduzetnički nastrojeni ili svoje poslovanje žele da usredsrede na prevodilačke i srodne poslove, samozaposleni prevodioci su sami odgovorni za svoje finansije, marketing, te količinu raspoloživog posla i njegovu organizaciju. 

Najčešći vid poslovanja prevodilaca jeste honorarna saradnja sa prevodilačkim agencijama. Uz to, neki prevodioci dodatno rade i sa direktnim klijentima. Dok nekim drugim isključivo odgovara saradnja sa direktnim klijentima.

Digitalne platforme su posrednici između prevodilaca i nalogodavaca, zbog čega ih biraju prevodioci koji žele direktnu saradnju sa klijentima.

O prevođenju preko digitalnih platformi pročitajte u tekstu Intervju sa Anicom Arsenović: rad na digitalnim platformama

Treba naglasiti da prevodilac koji sarađuje sa prevodilačkim agencijama obično obavlja samo prevodilačke poslove i to poštujući priručnike za prevođenje klijenta i ne bavi se pripremom dokumenata za prevod i objavljivanje niti projektnim menadžmentom, zbog čega je cena prevođenja za prevodioca koji sarađuje sa agencijom obično niža u poređenju sa radom sa direktnim klijentima. Kada radite direktno za klijenta, imate veću slobodu u radu, možete tražiti višu cenu rada, ali to za sobom povlači i veće obaveze koje izlaze iz opsega prevođenja.

Registracija poslovanja i ugovorni odnosi

Zaposleni prevodioci

Zaposleni sa poslodavcem sklapaju ugovor o radu, koji može biti ugovor na određeno ili neodređeno vreme (u oba slučaja poslodavac obračunava i plaća porez i doprinose za prevodioca). Osnovno ograničenje, a ima ih još, ugovora na određeno vreme jeste to da se takav radni odnos sa istim zaposlenim zasniva na period koji ne može biti duži od 24 meseca. Ugovorom na neodređeno vreme (ugovorom o radu), pored standardnog rada na puno radno vreme, može se ugovoriti i probni rad, čija je svrha provera radnih sposobnosti zaposlenog i to nakon zaključenja radnog odnosa, rad sa nepunim radnim vremenom i rad za obavljanje poslova van prostorija poslodavca, pri čemu zaposleni ima sva prava iz radnog odnosa.

Prava iz radnog odnosa dele se na prava iz individualnog radnog odnosa i prava iz kolektivnog radnog odnosa. U prava iz individualnog radnog odnosa spadaju pravo na zaradu, pravo na zaštitu od diskriminacije, pravo na ograničeno radno vreme, pravo na odmor, pravo na odsustvo sa rada, pravo na zaštitu bezbednosti i zdravlja na radu, pravo na zaštitu od zlostavljanja na radu, pravo na zaštitu ličnih podataka, a žene imaju pravo na posebnu zaštitu za vreme trudnoće i nakon porođaja. Prava iz kolektivnog radnog odnosa obuhvataju pravo na udruživanje u sindikalne organizacije, pravo na participaciju, pravo na kolektivno pregovaranje i pravo na štrajk.

Samozaposleni prevodioci

Rad sa domaćim pravnim licima

Ugovorom o privremenim i povremenim poslovima i ugovorom o delu ne zasniva se radni odnos i prevodilac nema pomenuta prava iz radnog odnosa. Prvi se zaključuje radi zadovoljenja privremenih i povremenih potreba poslodavca za radom drugog lica i takvi poslovi ne smeju da traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini. Nažalost, ova vrsta ugovora se obično zloupotrebljava kako u privredi, tako i u državnoj upravi. Drugi ugovor je ugovor o delu i domaći nalogodavac (pravno lice) ga može sklopiti sa prevodiocem samo na poslovima koji ne spadaju u delatnost nalogodavca. Kad fizička lica rade za domaće pravno lice, domaće pravno lice je dužno da obračuna i plati porez i doprinose.

Registracija preduzetničke radnje

Prevodioci koji nisu zaposleni kod poslodavaca i ne žele da sklapaju ugovore van radnog odnosa sa domaćim pravnim licima, svoje poslovanje najčešće registruju u vidu preduzetničke radnje. Preduzetnik je registrovano fizičko lice, koje za svoje poslovanje odgovara ličnom imovinom. Preduzetnik nije dužan da vodi poslovne knjige, osim knjige o ostvarenom prometu na obrascu KPO.

Najčešći oblici oporezivanja preduzetnika su paušalno oporezivnaja i isplata lične zarade. Paušalno oporezivanje podrazumeva unapred određeno poresko rešenje za mesečno plaćanje poreza na prihode od samostalne delatnosti, doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i doprinosa za slučaj nezaposlenosti. Iznos za plaćanje poreza i doprinosa zavisi od nekoliko faktora, koje možete proveriti u ovom kalkulatoru. Preduzetnik paušalac bez ograničenja može da raspolaže novčanim sredstvima pošto plati poreze i doprinose.

Ako se preduzetnik opredeli za isplatu lične zarade, na iznos lične zarade plaća porez i doprinose. U tom slučaju mora unajmiti knjigovođu jer je vođenje poslovnih knjiga obavezno. Kod lične zarade, prevodilac ne može slobodno da raspolaže prihodom kao prevodilac paušalac jer svaki priliv veći od lične zarade knjigovođa mora da opravda. Isplata lične zarade je dobar izbor ako se prevodiocu ne isplati fiksni mesečni paušalni iznos jer lična zarada može biti jednaka minimalnoj zaradi, pri čemu poresko opterećenje može biti manje u odnosu na preduzetnika paušalca.

Pored poreza i doprinosa, preduzetnik plaća i naknadu za zaštitu životne sredine (tzv. eko-taksu). Preduzetnik je dužan da izdaje fiskalne račune ako posluje sa domaćim fizičkim licima. Na rad preduzetnika se primenjuje test samostalnosti

Tromesečna prijava poreza i doprinosa

Fizička lica koja nisu registrovala svoje poslovanje u vidu preduzetničke radnje, a rade za strane nalogodavce ili domaća fizička lica na honorarnoj osnovi, plaćaju porez i doprinose na tromesečnom nivou prema ovom kalkulatoru. Više informacija pronađite na sajtu Frilenseri.

U oktobru 2020. godine Poreska uprava je izdala saopštenje u kojem je pozvala sva fizička lica koja nisu registrovala svoju delatnost a prihoduju iz inostranstva da se jave poreskim filijalama pod pretnjom prekršajnih i krivičnih prijava i plaćanjem poreskog duga sa kamatom. Ubrzo je osnovano Udruženje radnika na internetu, koje je postiglo sledeći dogovor sa Vladom: za prihode ostvarene iz inostranstva u periodu od 2015. do kraja 2021. godine ne postoji obaveza prijavljivanja, već će Poreska uprava izdavati poreska rešenja. Fizička lica koja su prihodovala do 768.000 dinara na godišnjem nivou u periodu od 2015. pa do kraja 2022. godine nemaju nikakvu poresku obavezu, oni koji su prihodovali do 1000 evra na mesečnom nivou u proseku imaju obavezu od oko 13%, a oni koji su mesečno prihodovali do 2000 evra oko 20%. Tačan iznos možete izračunati ovim kalkulatorom.

Ostali oblici registracije

Ako ne prolazite test samostalnosti, ne možete da poslujete kao preduzetnik, nego ste u obavezi da registrujete društvo sa ograničenom odgovornošću. Društvo sa ograničenom odgovornošću je pravno lice, koje za svoje poslovanje ne odgovara ličnom imovinom i dužno je da vodi poslovne knjige, tj. da unajmi knjigovođu. Za sve informacije o ovom obliku registracije najbolje je da se posavetujete sa knjigovođom.

Književni prevodioci mogu dobiti status samostalnog umetnika, koji dodeljuje Udruženje književnih prevodilaca Srbije. Status samostalnog umetnika ima svoje poreske pogodnosti, a sve informacije možete naći na sajtu Udruženja.

Više informacija o oblicima registracije i oporezivanja pročitajte na prezentaciju koju sam izlagala na konferenciji Stalnih sudskih prevodilaca i tumača Srbije.

Formiranje cene

Ako ste zaposleni kod domaćeg poslodavca, porez i doprinose za vas obračunava i plaća poslodavac, a vi ugovarate neto iznos zarade. Ako ste neregistrovano fizičko lice koje sarađuje sa domaćim klijentima preko ugovora van radnog odnosa, nalogodavac je dužan da za vas obračuna i plati porez i doprinose. Ako ste neregistrovano fizičko lice koje radi sa klijentima iz inostranstva, vi ste dužni da za sebe obračunate i platite porez i doprinose prema pomenutom kalkulatoru. Ako ste preduzetnik, ugovarate i pregovarate za bruto iznos zarade bez obzira na to da li radite za domaćeg ili stranog nalogodavca i od te sume izdvajate za porez i doprinose.

Navedeno morate imati prvo u vidu prilikom formiranja cene.

Drugo što treba da imate u vidu jeste način obračuna cene u prevodilačkoj branši.

Cena prevođenja se u inostranstvu najčešće obračunava po reči, cena redakture, lekture i korekture po satu ili po reči.

Postoji i zastareli metod obračuna cene prevođenja po prevodilačkoj stranici, koja iznosi 1800 slovnih znakova sa razmacima ili 1500 slovnih znakova bez razmaka.

Cena transkreacije se isključivo računa po satu.

Zbog nepredvidivosti kvaliteta mašinskog prevođenja, redakturu mašinskog prevođenja je najbolje naplaćivati po satu, što kod saradnje sa agencijama nije uvek slučaj. Ako naplaćujete po reči, savetujem vam da cena redakture mašinskog prevoda ne ide ispod 80% cene po reči.

Standardni broj reči koji prevodilac prevede za 1 sat iznosi 250 reči odnosno za 8 sati rada iznosi 2000 reči. Za početnike ta brojka može biti 1500–1800 reči po danu, a za iskusne prevodioce i do 3000 reči u jednom danu.

Cenu je najlakše formirati tako što prvo napravite tabelu sa mesečnim poreskim obavezama, troškovima poslovanja i ličnim troškovima. Taj broj podelite sa brojem radnih dana u mesecu i dobićete dnevnicu. Zatim izračunate koliko reči dnevno možete da prevedete.

Udruženja i zajednice na internetu

Možemo se pohvaliti velikim brojem udruženja prevodilaca, koja, nažalost, ne rade u skladu sa Zakonom o udruženjima niti sa svojim statutom.

Izuzetak su Udruženje književnih prevodilaca, Udruženje stalnih sudskih prevodilaca i tumača Srbije i Udruženje Klabl. Pre pristupanja bilo kom drugom udruženju, preporuka je da se prvo posavetujete sa kolegama.

Kad su u pitanju zajednice na internetu, u nastavku su:

Samozaposleni prevodioci na tržištu rada

Ako ste samozaposleni prevodilac, pored veština prevođenja potrebne su vam i marketinške i poslovne veštine kako biste pronašli i zadržali klijente. Za uspeh na tržištu prisustvo na internetu je izuzetno važno, pa bi trebalo razmišljati i o sajtu i/ili otvaranju profila na društvenim mrežama, kao što su LinkedIn, Facebook, Instagram, TikTok, Twitter…

Radna biografija bi trebalo da bude prilagođena klijentima, a više o tome saznajte u ovom podkastu

Pod uticajem tehnoloških inovacija prevodilačka branša se ubrzano menja, pa je stručno usavršavanje nešto čemu treba težiti ako želimo da ostanemo konkurentni na tržištu. Specijalizacija je jedan od načina da se izdvojite od drugih prevodilaca, ali ne i jedini. Pojedini prevodioci koje zanima marketing  bave se i transkreacijom i kopirajtingom. Rad sa mašinskim prevodom zahteva posebne veštine i to ne samo prilikom redakture, što će dovesti i do proširivanja zaduženja prevodilaca.

I za kraj, da biste bili u toku sa dešavanjima, pratite strane i domaće blogove i biltene prevodilačkih agencija i drugih prevodilaca. 

 

Zahvaljujem se koleginicama koje su mi pomogle da doradim i upotpunim ovaj vodič. 🙂