Na konferenciji Adriatic Translation Conference, koja se održala 27. oktobra 2023. godine u Zagrebu u organizaciji prevodilačke firme Treger Team, razgovarali smo o važnim pitanjima struke, razmenili smo iskustva o izazovima prevodilaštva i dobili odgovore na aktuelna pitanja s kojima se prevodioci susreću.
Konferenciju je otvorila Ana Treger, direktorka prevodilačke firme Treger Team, s kojom sam imala zadovoljstvo da uradim intervju pre konferencije. Nakon pozdravnog govora, predstavnik revizorske kuće Kreston Croatia d.o.o Domagoj Bakran govorio je o finansijskom aspektu prevodilaca i tumača u Hrvatskoj. Utisak je da je sistem oporezivanja sličan sistemu u Srbiji, s tim što studenti u Hrvatskoj, za razliku od studenata iz Srbije, imaju poreske olakšice – dobar podsticaj za sve prevodioce početnike.
Usledio je panel Kako se brendirati?, na kojem su učestvovali profesor Vatroslav Škare s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Hana Bartolović, osnivačica portala After5.hr, Renata Potočnik iz agencije Prime time komunikacije i direktorka prevodilačke firme Treger Team i organizatorka konferencije Ana Treger. Zaključak panela je da su za prevodioce ključni kontinuiran marketing i javni nastup.
„Umrežavanje je najvažnije za ovu djelatnost i moramo pomalo ’iskakati iz paštete’ kako bismo bili vidljivi i kako bi nas se ljudi sjetili baš u trenutku kada zatrebaju prijevod. Upravo nam kontakt s kolegama često nedostaje, zbog čega smo željeli konferencijom istovremeno staviti u fokus naše zanimanje, udružiti se, upoznati, povezati i našu djelatnost učiniti boljom i jačom“, istakla je Ana Treger.
Naredni panel je bio na temu udruživanja, a govornici su bili Mirela Dorotić iz Društva sudskih tumača i prevoditelja, Anda Bukvić Pažin iz Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Tamara Levak Potrebica iz Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja i Branka Šegvić iz Udruge sudskih tumača i prevoditelja Split. Na panelu je potcrtana važnost udruživanja, koju efektno oslikava Mirelina poruka prevodiocima: „Ne smijemo uvijek razmišljati o tome što meni netko može ponuditi, nego i što ja mogu ponuditi drugima jer podržavanjem kolega, udruga i struke pomažemo i sebi i promičemo svoj rad“.
Panel Sudsko tumačenje i stresne situacije bio je zaista prosvetljujući s obzirom na to da su sudski prevodioci navodili primere iz prakse. Zaključeno je da je potrebno raditi na zaštiti kako fizičkog integriteta prevodilaca, tako i zaštiti njihovih podataka o ličnosti. Pored Tomislava Kojundžića, sudskog prevodioca za nemački i ruski jezik, i moderatorke Petre Novačić, sudske prevoditeljke za ukrajinski jezik, panelu su prisustvovali Sandra Kantolić, sudija Županijskog suda u Velikoj Gorici, i Boška Potkonjak iz Županijskog suda u Zagrebu. Predstavnici suda su izneli pohvale na rad sudskih prevodilaca u Hrvatskoj, te dobili korisne uvide u rad sudskih prevodilaca.
Na panelu Tegleća marva književnosti učestvovali su Mišo Grundler, prevodilac sa švedskog, danskog, norveškog i engleskog jezika i sudski prevodilac za švedski i engleski jezik, Lea Kovač, književna i sudska prevoditeljka za engleski, francuski, mađarski i srpski jezik i Tatjana Radmilo, književna i sudska prevoditeljka za engleski i ruski jezik.
„Književni prevoditelji su kao mali atlasi koji na svojim leđima nose posao u kojemu počinjena pogreška može utjecati na cijelu jednu kulturu, zbog čega je književno prevođenje posebno osjetljivo. Koliko god ponekad bili nevidljivi, globalizacijski svijet kakav znamo bez prevoditelja ne bi funkcionirao. A hoće li nas zamijeniti umjetna inteligencija jednoga dana? To će biti onda kada stroj zamijeni i književnike”, čuli smo od Miše Grundlera.
Nakon panela s književnim prevodiocima imali smo priliku da se upoznamo s fondovima EU, te kako fondovi EU mogu unaprediti poslovanje.
Poslednji panel je bio posvećen upotrebi veštačke inteligencije i na njemu su učestvovali Anja Lordanić Mustać, prevoditeljka za engleski i italijanski jezik, Stefan Martinić iz advokatske kancelarije Kramarić i partneri i Nataša Pavlović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Moderatorka je bila Martina Silov, direktorka kompanije CroAI.
„Smatram da Google i umjetna inteligencija nikada neće zamijeniti stručnog prevoditelja, jer misli i ideje moraju doći od čovjeka koji je stručan i u potpunosti poznaje jezik na koji i s kojega prevodi. Djelatnost neće nestati, već će se prilagoditi novom vremenu i novim navikama. Pritom nam umjetna inteligencija može olakšati i ubrzati rad, ali se ne smijemo potpuno oslanjati na nju”, rekla je Martina.
Konferenciji je prisustvovalo skoro 200 prevodilaca. Zaista impresivna brojka koja nam pokazuje da su konferencije uživo nezamenjive kad je u pitanju strukovno povezivanje. Ostaje nam samo da se nadamo da ćemo se i sledeće godine videti u Zagrebu.
Fotografije: Hrabar photography.
